Vežba u trudnoći – da ili ne? Evo šta kažu savremene prakse
Vežba u trudnoći – da ili ne? Evo šta kažu savremene prakse

Vežba u trudnoći – da ili ne? Evo
šta kažu savremene prakse

Svima nam je već dobro poznato – trudnoća menja sve. I to je zaista tako. Ona menja sve od ritma dana do odnosa prema sopstvenom telu. Prethodnih nekoliko puteva smo govorili o nezi tela, prevenciji strija, te o lifestyle promenama koje su provereno dobre za trudnice, a ovog puta se posvećujemo bitnoj temu – vežbanje u trudnoći.

Nekada je važilo pravilo da se buduće mame tokom devet meseci što više odmaraju, izbegavaju napor i svaku fizičku aktivnost svedu na minimum. Danas je slika bitno izmenjena. Savremene prakse pokazuju da je umeren i pažljivo odabran pokret često jedan od najboljih načina da se telo podrži u periodu kada prolazi kroz najintenzivnije promene.

Pitanje da li vežbati u trudnoći više se ne postavlja u crno-belim tonovima. Umesto jednostavnog da ili ne, odgovor zavisi od mnogo faktora – od zdravstvenog stanja trudnice i preporuka lekara, do nivoa energije i osećaja koji pokret izaziva. Ipak, većina stručnjaka danas saglasna je u jednom: uz dozvolu ginekologa i pravilno prilagođene rutine, fizička aktivnost u trudnoći može da bude dragocen saveznik.

Vežbanje u trudnoći – šta kaže medicina?


Svetske zdravstvene organizacije preporučuju trudnicama najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno, raspoređene kroz više dana. To ne znači da je u pitanju intenzivan trening, već obično lagane šetnje, joga, plivanje ili pilates. Cilj nije postizanje kondicije ili mršavljenje, već očuvanje pokretljivosti, boljeg sna, smanjenje otoka i bolja cirkulacija.

Naravno, postoje i izuzeci. U slučaju visokorizične trudnoće, sklonosti ka prevremenim kontrakcijama ili stanja poput preeklampsije, vežbanje može biti zabranjeno. Zato je prvi i najvažniji korak – konsultacija sa lekarom. Tek kada on potvrdi da nema prepreka, otvara se prostor za lagano uvođenje aktivnosti.

Lepota (i neophodnost) pokreta


Osim zdravstvenih koristi, fizička aktivnost tokom trudnoće ima i onu drugu dimenziju – estetsku i emotivnu. Redovno kretanje pomaže da se zadrži tonus mišića, koža ostaje elastičnija, a cirkulacija bolja, što se često vidi i na samom licu. Trudnički sjaj možda jeste delom zasluga hormona, ali način na koji se telo oseća iznutra često se reflektuje spolja.

Mnoge žene primećuju da im lagana joga ili istezanje donose osećaj lakoće, što se odražava i na držanje i na celokupnu pojavu.

Koje aktivnosti su preporučene?


Najbezbednijim opcijama smatraju se:

  • Prenatalna joga – usmerena na disanje, istezanje i jačanje mišića koji pomažu tokom porođaja.
  • Pilates za trudnice – radi na stabilizaciji tela, posebno donjeg dela leđa i karlice.
  • Šetnje – jednostavne, ali dragocene, jer ne zahtevaju dodatnu opremu, a daju osećaj svežine.
  • Plivanje – rasterećuje kičmu i zglobove, pruža blago istezanje i poboljšava cirkulaciju.

Vežbe visokog intenziteta, skakanje, trčanje ili dizanje teških tegova obično se ne preporučuju, osim ako trudnica već ima višegodišnje iskustvo i dobije saglasnost lekara. U fokusu je uvek sigurnost, a ne rezultat.

Učitati još
Zatvori