

Knjige koje će vas promeniti: Donosimo osam naslova koji ostaju s vama dugo nakon poslednje stranice
Postoje knjige koje završimo i brzo zaboravimo. Bile su dobre, ali nisu ostavile veći utisak. No, onda su tu one druge, o kojima razmišljamo danima nakon čitanja. Takve knjige nas podstiču da menjamo mišljenja, da bolje razumemo sebe ili druge, te da preispitujemo svakodnevne stvari. Ne moraju to nužno biti velike ili teške knjige. Štaviše, često se radi o jednostavno ispričanim pričama koje nas pogode na pravo mesto i u pravo vreme. To su knjige za razmišljanje koje ostaju s vama dugo nakon poslednje stranice.
U nastavku donosimo spisak knjiga koje su na nas ostavile takav utisak. Izdvojili smo njih osam.
1984 (George Orwell)
Jedna od najpoznatijih knjiga 20. veka je Orwellova 1984. Reč je o distopijskom romanu koji je, u vreme kada je napisan, predstavljao zastrašujuću viziju budućnosti. Kako je sama 1984. godina došla i prošla, njegova vizija sveta je danas čak aktualnija nego ikad pre. Što vreme sve više teče, imamo osećaj da je roman sve važniji.
U romanu 1984, London je mračni grad u središtu totalitarne Okeanije, u kojoj se Misaona policija poput mračnog oblaka nadvija nad svakom sekundom života svojih stanovnika, kao tiha pretnja njihovim životima i sigurnosti. S druge strane, Partija vlada čvrstom rukom.
Winston Smith radi u Ministarstvu istine na režimskoj propagandi, odnosno lažiranju istorijskih činjenica. Sa svakom napisanom laži, njegova mržnja prema vladajućoj Partiji raste. Iako svestan sveprisutne kontrole i smrtne opasnosti, pokušaće da razmišlja svojom glavom. No, ne može da pobegne od činjenice da Veliki brat uvek gleda. Jedno od najuticajnijih, najhrabrijih, najprovokativnijih i najvažnijih dela svetske književnosti, 1984 je knjiga u kojoj je zamišljeni svet prikazan toliko uverljivo do najsitnijeg detalja da nam izaziva jezu.
Sluškinjina priča (Margaret Atwood)
Možda niste čuli za knjigu, ali za seriju sigurno jeste. Sluškinjina priča je distopijski roman koji danas predstavlja, nažalost, ne tako nemogući scenario. Istoimena serija popularizovala je ovo delo, te mu je samo još više dala na važnosti. Iako smo u uvodu napisali da knjige za razmišljanje ne moraju uvek biti teške, Sluškinjina priča je sve samo ne lagana.
Fredova pripada kasti Sluškinja i među retkim je ženama u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, koje su još sposobne da rađaju. Prisiljena je da bude Zapovednikova ljubavnica i rađa decu kako bi se opustošena zemlja opet naselila.
U atmosferi beznađa, okrutnosti i strahovlade, gde svako može da bude doušnik, a neposlušnost se drakonski kažnjava, Fredova mora da pronađe način kako da opstane. Mora da balansira između zahteva Zapovednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. No, ona ima vlastiti cilj – da preživi i pronađe ćerku koju su joj oduzeli.
James (Percival Everett)
Roman James autora Percivala Everetta nazvan je remek-delom. On je takođe ovogodišnji dobitnik Pulitzerove nagrade za fikciju. Reč je o reimaginaciji popularnog romana Pustolovine Huckleberryja Finna, a neizbežno je da će postati pravi savremeni klasik. Duhovito, ali istovremeno zastrašujuće delo, James je opisan i kao višeslojna književna zabava.
Rob Jim nam pripoveda o svom begu, nevoljama i opasnostima, sticanju spoznaja o sebi, identitetu i snazi da se pobuni. Huck, dobrodušni dečak, sad je samo pratnja Jimu na Misisipiju. No, vremenom dolazi do izranjanja prećutanog – šta znači preživeti kao rob, kako se dostojanstveno odupreti dehumanizaciji i steći samosvest. Jim je pismen, načitan, razgovara s Rousseauom, Voltaireom i Lockeom o etici, pravu na ličnost, na vlastiti glas i gnevu koji će ga voditi. Odabraće i novo ime – James.
Zločin rođenjem (Trevor Noah)
Komičara Trevora Nou znamo kao voditelja The Daily Show-a koji je preuzeo od Jona Stewarta, ali njegov život priča mnoge priče. Odrastao je u Južnoafričkoj Republici u vreme aparthejda, a u autobiografskom romanu Born A Crime (Zločin rođenjem) pripoveda priču koja ga je oblikovala kao ličnost. U vremenu u kom je odrastao značilo je da je njegovo rođenje započelo – zločinom.
Naime, njegova je majka crnkinja iz plemena Xhosa, a otac belac, odnosno Švajcarac. Tih je godina – osamdesetih – rasno mešanje bilo kažnjivo s pet godina zatvora. Živi dokaz nesmotrenosti roditelja, Trevor je najranije godine svog života uglavnom proveo u kući, sputan radikalnim i često bizarnim merama koje je njegova majka poduzimala da ga sačuva od zla rasizma i segregacija.
Nakon pada aparthejda, oslobođeni od tiranske vladavine belaca, Trevor i njegova majka krenuli su u veliku pustolovinu, živeći otvoreno i slobodno. Njegove priče stvaraju dirljiv i smešan portret dečaka koji je odrastao u opasnim vremenima, naoružan samo izoštrenim smislom za humor i majčinom nekonvencionalnom, bezuslovnom ljubavi.
Project Hail Mary (Andy Weir)
Ako ste gledali film Marsovac s Mattom Damonom, možda znate da je nastao na osnovu delu Andyja Weira. Isti pisac je napisao sjajan roman Project Hail Mary. Ova priča je ona o otkrivanju, predviđanju i preživljavanju, a vodi nas na putovanje na koje ne bismo otišli ni u snovima.
Ryland Grace jedini je preživeli član očajničke, poslednje misije za spas. Ako ne uspe, čovečanstvo, pa i sama planeta Zemlja, osuđeni su na propast. Jedino – on trenutno toga nije svestan. Ne može ni da se seti vlastitog imena, a kamoli prirode zadatka koji mora da izvrši – ili kako ga uopšte dovršiti.
Sve što zna jeste da je spavao jako dugo i da se probudio milionima kilometara daleko od kuće, s dva leša kraj sebe. Dok se sećanja polako vraćaju, Ryland shvata da ga čeka nemogući zadatak. Putujući svemirom na malom svemirskom brodu, mora da reši naučnu zagonetku koju nko ne zna da reši. Ipak, mora i da pobeedi pretnju koja bi mogla da dovede do izumiranja cele ljudske vrste. I to mora da učini apsolutno sam.
Utorak s Morijem (Mitch Albom)
Jedan stari profesor, jedan bivši učenik i najveća životna lekcija. To je slogan romana Utorak s Morijem pisca Mitcha Alboma. Ovaj bestseller prodat je u 18 miliona primeraka širom sveta, a jedan je od onih zbog kojih ćete zastati i razmisliti, ali i naučiti da cenite život malo više. Albom zapravo u knjizi pripoveda o svom bivšem profesoru – Morrieju Schwartzu.
Možda je to u vašem životu bio deka ili baka, učitelj ili kolega. Neko mudar i strpljiv, ko vam je pomogao da uvidite da svet ima smisla i dao pokoji savet kako u njemu možete bolje da se snađete. Možda ste, baš poput Mitcha, s godinama izgubili kontakt s tom osobom. Saveti su pali u zaborav. Čini vam se da je svet postao hladniji. Ne bi li bilo lepo kada biste ponovno mogli da je vidite? Mitch je dobio drugu šansu. Ponovo se povezao s Morriejem u poslednjim mesecima njegovog života, posećujući ga svakog utorka. Njihovo obnovljeno prijateljstvo pretvorilo se u poslednje predavanje – i to na temu kako živeti.
Atomske navike (James Clear)
Na našem spisku našla se i jedna self-help knjiga koja bi zaista mogla da vam pomogne. James Clear, jedan je od vodećih svetskih stručnjaka za formiranje navika, u ovoj knjizi daje jasne savete i strategije o tome kako da stvorite vreme za nove navike (čak i kada nemate vremena), kako da izbegnete nedostatak motivacije i volje za promenu navika.
Atomske navike će preoblikovati način na koji razmišljate o napretku i uspehu. Ova knjiga bogata je alatima i strategijama koje će vam pomoći da transformišete svaku moguću naviku – bilo da ste član ili voditelj sportskog tima koji želi da osvoji prvenstvo, vlasnik firme koji se nada da će redefinisati industriju ili ste jednostavno osoba koja želi da prestane da puši, izgubi na težini, smanji stres ili postigne bilo koji drugi cilj.
Između dva kraljevstva (Suleika Jaouad)
Suleika Jaouad je dobitnica nagrade Emmy, spisateljica, govornica, onkološka pacijentkinja i aktivistkinja. Služila je u Predsedničkom veću za rak Baracka Obame, a njeno zagovaranje, izveštavanje i govori održali su se u Ujedinjenim narodima, Kongresu Sjedinjenih Američkih Država i na glavnoj pozornici TED Talk-a. Napisala je Between Two Kingdoms – autobiografsku priču o preživljavanju koja ispituje temelje idealističkih prikaza novih početaka.
Nakon diplome, Suleika Jaouad pripremala se da zakorači u stvaran svet, ali ju je dočekao sasvim drugačiji scenario. Dijagnostifikovan joj je teški oblik leukemije. Bolest je ujedno značila i gubitak vlastite samostalnosti. Naredne četiri godine provela je vezana za bolnički krevet, boreći se za vlastiti život.
Ipak, onog trenutka kada je doktori napokon proglašavaju zdravom, povratak u stvaran život počinje da se čini mnogo težim. Prisiljena da se pomiri s prošlošću i navikne se na novu vrstu normalnosti, Suleika uočava kako neprekidno balansira po liniji između dva kraljevstva – onog zdravih i onog bolesnih. Pritom, odlučuje da pođe na putovanje duž SAD – u pratnji svog psa i u malom kombiju koji će postati njen novi dom. Ona će na tom putovanju pokušati da uspostavi nove parametre svoga života.
Foto: Instagram (@endlessbookclub) / Penguin Random House / Knjižare Vulkan / Delfi Knjižare