


Početak godine predstavlja period tokom kog svakodnevno razmišljamo o različitim ciljevima i željama. Upravo tada pravimo i vision board putem kog možemo da vizualizujemo sopstvene ambicije, a to je jedan od najefikasnijih načina za motivaciju, kao i sinergiju svega što želimo da postignemo u predstojećim mesecima. Međutim, mnogi od ciljeva koje su zacrtali brzo odustanu, a razloga za to je mnogo. No, upravo zbog toga se postavlja pitanje: Zašto ljudi od novogodišnjih odluka odustaju već na početku godine?

Među najčešćim novogodišnjim odlukama nalazi se ona koja se fokusira na bolju ishranu, fizičku aktivnost i vođenje računa o zdravlju.
Ipak, od ovakvih i sličnih odluka se najčešće i odustaje. Štaviše, da li ste znali da postoji takozvani Dan odustajanja? Reč je o danu kada milioni ljudi posustanu u pridržavanju novogodišnjih odluka. Upravo je uoči tog dana kompanija Novo Nordisk objavila podatke iz novog evropskog istraživanja koje je sprovedeno u pet evropskih zemalja*.
Šta pokazuju ovi podaci?
Nedostatak podrške predstavlja glavni uzrok odustajanja od mršavljenja za više od polovine gojaznih osoba, njih čak 55 odsto. To pokazuje da problem nije u motivaciji pojedinca, nego u izostanku sistema podrške koji bi omogućio održive promene. S druge strane, 43 odsto Evropljana ne zna da Svetska zdravstvena organizacija gojaznost klasifikuje kao hroničnu bolest.
Pored toga, istraživanje pokazuje da duboko ukorenjeno nerazumevanje gojaznosti, zajedno sa stigmatizacijom i fokusom na snagu volje, stvara osećaj obeshrabrenja kod osoba koje žive sa ovim stanjem i direktno utiče na to da ljudi odustaju od dugoročnih promena.
*Istraživanje je sprovela agencija Focal Data u Nemačkoj, Italiji, Poljskoj, Francuskoj i Španiji, u periodu od 11. do 15. decembra. U istraživanju je učestvovao reprezentativan uzorak od 10.452 odrasle osobe (po 2.000 ispitanika po zemlji), uključujući i grupu od 2.617 osoba koje žive sa gojaznošću. Uzorak je bio rodno uravnotežen.
Početak godine je najteži. Stoga, kada podrška izostane, ljudi odustaju.
Sasvim je jasno da januar, mesec novih početaka, za mnoge postaje i mesec najvećeg pritiska. U isto vreme, podaci iz najnovijeg istraživanja pokazuju da je stigma duboko ukorenjena, te da predstavlja deo svakodnevice.
Naime, 85 odsto ispitanika veruje da osobe sa gojaznošću doživljavaju umerenu do veoma izraženu stigmatizaciju zbog telesne težine. S druge strane, 81 odsto smatra da negativna kulturna očekivanja u vezi sa izgledom imaju umeren do izrazito negativan uticaj na pojedince u društvu.

Ovakvo okruženje ostavlja ozbiljne posledice – ne samo po fizičko, nego i po mentalno i socijalno zdravlje.
Gotovo 9 od 10 osoba sa gojaznošću (89 odsto) navodi da ovo stanje negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje, dok 86 odsto kaže da utiče na njihove društvene interakcije. Za većinu ispitanika, ovaj uticaj nije blag – već umeren do snažan.
Ipak, i pored toga, samo 18 odsto osoba sa gojaznošću smatra da zdravstveni radnici u potpunosti razumeju njihove brige i probleme. Upravo taj podatak dodatno produbljuje osećaj nerazumevanja i izolacije.
Zaključak je jasan: Evropa i dalje pogrešno gleda na gojaznost.
Činjenica da gotovo polovina ispitanika ne prepoznaje gojaznost kao hroničnu bolest održava štetan narativ prema kojem se upravljanje gojaznošću čini jednostavno kao pitanje manjeg unosa hrane i više kretanja. Ipak, istina je potpuno drugačija – reč je o složenom zdravstvenom izazovu koji zahteva kontinuiranu medicinsku i društvenu podršku.
U kompaniji Novo Nordisk ističu:
Kultura novogodišnjih odluka, iako dobronamerna, često učvršćuje pojednostavljen i štetan pogled na gojaznost. Kada rezultati izostanu, dolazi do neopravdanog okrivljavanja i stigmatizacije. Podaci jasno pokazuju da društvo još uvek ne razume gojaznost kao hroničnu bolest.
Dodatno, ispitanici jasno poručuju šta im je potrebno.
Naime, 73 odsto osoba sa gojaznošću smatra da bi razgovori trebalo da se fokusiraju na opšte zdravlje i blagostanje, a ne isključivo na brojke na vagi. To je i ključna poruka istraživanja – pomeranje fokusa sa kratkoročnih odluka i individualne odgovornosti ka dugoročnom, holističkom pristupu.
Gojaznost je jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice.
Globalno pogađa svaku sedmu osobu, a očekuje se da će u narednoj deceniji zahvatiti čak dve milijarde ljudi. Za mnoge to znači život sa narušenim zdravljem i smanjenim kvalitetom života, uz značajan ekonomski teret za društvo. Upravo zato, potrebno je usmeriti više pažnje na holistički pristup, a u tom procesu se fokus stavlja i na snagu zajednice kao celine u kojoj vladaju podrška, razumevanje i blagostanje.
Foto: Dupe Photos, Unsplash, Instagram (@amandaedins, @mathilderavnc)





