

Praznična sezona u prestonici nudi i dragocen prostor za usporavanje. Onaj u kojem se grad posmatra kroz umetnost. Izložbe u Beogradu koje se tokom ovih dana otvaraju ili ostaju dostupne publici postaju mesta tišeg susreta sa savremenim pitanjima, ličnim narativima i kolektivnim sećanjima. One su prilika da se praznični ritam zameni promišljenim hodom kroz galerije i muzeje, u kojima se vreme drugačije meri, a pažnja vraća suštini. U periodu kada se godina simbolično zatvara i nova tek započinje, umetničke postavke nude mogućnost refleksije. O prošlom, o sadašnjem i o onome što tek dolazi.
Muzej savremene umetnosti / Vladimir Veličković: Figura kao izraz egzistencije
Izložba Vladimir Veličković: Figura kao izraz egzistencije otvorena je 30. oktobra u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, u saradnji sa Muzejem savremene umetnosti u Beogradu, u okviru manifestacije Dani Srbije u Republici Srpskoj. Autorka izložbe je Svetlana Mitić. Dok je koordinaciju realizovala Žana Vukićević. Retrospektiva predstavlja složen i višeslojan opus Vladimira Veličkovića, jednog od ključnih umetnika evropske umetnosti druge polovine 20. veka. Njegov rad prevazilazi nacionalne i kulturne granice. Postavka nije hronološka, već tematska, i kroz šest problemskih celina. Od ranih beogradskih radova do kasnih pejzaža spaljene zemlje. Istražuje figure, telo, pokret, nasilje i egzistencijalnu napetost. Izložba obuhvata slike, crteže i grafike iz najznačajnijih javnih i privatnih kolekcija, a posebno je prilagođena prostoru u Banjaluci. Otvorena je do 30. januara 2026. godine.

UK Parobrod / JUČE, DANAS, NIKADA
Grupna izložba JUČE, DANAS, NIKADA otvorena je 23. decembra 2025. u UK Parobrod. Bavi se složenim odnosom sećanja, vremena i identiteta, istražujući ono što iz prošlosti nosimo sa sobom. I onda kada verujemo da smo je prevazišli. Kao dvodelni izložbeni projekat, okuplja umetnike različitih generacija i izraza koji kroz fotografiju, vizuelne i interdisciplinarne prakse ispituju kako lična i kolektivna pamćenja oblikuju naš pogled na svet i na sebe. Polazeći od ideje pamćenja kao nestabilnog, promenljivog pejzaža, izložba posebno akcentuje temu nasleđenog straha. Iskustva koje se ne pamti svesno, ali se prenosi kroz telo, jezik i porodične i društvene obrasce. Kroz kustoski koncept Olge Matveeve i Elene Anosove, prošlost se ne posmatra kao zatvorena celina, već kao aktivna sila koja se neprestano vraća i upisuje u savremeni trenutak, ostavljajući prostor za dijalog, preispitivanje i proces.

Narodni muzej Srbije
Narodni muzej Srbije u Beogradu danas je potpuno dostupan za posetu. Njegova stalna postavka, koja obuhvata arheološke, istorijske i umetničke zbirke od praistorije do modernog doba, može se pogledati svakog dana kada je muzej otvoren. Redovna radna vremena su utorkom, sredom i petkom od 10–18 h, četvrtkom i subotom od 12–20 h, dok je nedelja posebno pogodna jer je ulaz za stalnu postavku besplatan između 10–18 h. Pored toga, izuzetno Miroslavljevo jevanđelje, najstariji sačuvani srpski ćirilički rukopis iz 12. veka koji se čuva u Narodnom muzeju kao dragoceno kulturno dobro, biće izloženo i otvoreno za javnost do 28. decembra. Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku da se vidi rukopis koji predstavlja temelj naše pismenosti i kulturne tradicije.
Za vreme praznika i početkom januara muzej je organizovao posebne dane otvorenih vrata. Besplatan ulaz biće omogućen 3. i 4. januara, dok se za 6. januar takođe planira poseban pristup posetiocima uz priliku da se uživa u stalnoj postavci bez ulaznice, što doprinosi da Narodni muzej postane pristupačniji svima tokom prazničnog perioda.
Foto: Instagram (@narodnimuzejsrbije), Marija Ćalić, Daria Nazarova, Bojana Janjić




