Journal.rs

Uskoro stiže film „A House of Dynamite”, a pre njega gledamo ova ostvarenja rediteljke Kathryn Bigelow

Jedna žena uspela je, sasvim spontano, da preoblikuje sumorni holivudski ambijent u kome su dominirali muškarci. Reč je o američkoj scenaristkinji i rediteljki, Kathryn Bigelow, čija su dostignuća uvek bila ispred vremena. Iza njene bogate filmografije stoje godine predanog rada i usavršavanja. Prvo ostvarenje, comingofage dramu The Loveless iz 1981. godine, režirala je u saradnji s kolegom Montyjem Montgomeryjem. Šest godina kasnije predstavlja i samostalni film Near Dark – koji zauzima važno mesto u žanru body horora.

Pravi zaokret u karijeri doneli su joj naslovi Blue Steel i Point Break – dok zahvaljujući cyberpunk trileru, Strange Days, izlazi iz sigurne zone i otvara novu dimenziju vizuelnog pripovedanja. Njen zaštitni znak jesu dinamične, realistične i napete akcione scene, ženski likovi zauzimaju centralno mesto, a poslednjih godina režira filmove koji se temelje po istinitim događajima i nose snažnu društveno-političku kritiku.

Kathryn Bigelow je 2010. godine postala prva žena dobitnica filmske nagrade Oskar za najbolju režiju. Danas, u osmoj deceniji života radi bez prestanka na novim projektima. S tim u vezi, u fokusu se nalazi njen najnoviji film A House of Dynamite. Svetsku premijeru doživeo je na minulom Filmskom festivalu u Veneciji. Od 24. oktobra stiže na Netflix. To je idealana prilika da otvorim filmski maraton posvećen najuticajnijoj rediteljki današnjice. Ovo su omiljeni filmovi, s potpisom Kathryn Bigelow, kojima se iznova vraćam.

Za početak, o čemu se radi u filmu A House of Dynamite?

Film je premijerno prikazan na 82. Filmskom festivalu u Veneciji. Kritičari su mu dodelili pozitivne ocene, a ujedno je nagrađen jedanaestominutnim aplauzom. Glumačku podelu čine Rebecca Ferguson, Idris Elba, Jason Clarke i Kaitlyn Dever. Scenario potpisuje Noa Oppenheim, koji je prethodno radio na Netflixovoj seriji Zero Day.

U pitanju je politički triler, dok se u fokusu radnje nalazi osobolje Bele kuće koje pokušava da se izbori s raketnim napadom na Sjedinjene Države. Zaplet nastaje kad spoljni neprijatelj ispali balističku raketu na Čikago. Ona će pogoditi metu za tačno osamnaest minuta i članovi bezbednosne službe moraju što pre da smisle plan odbrane. S obzirom na to da prva antibalistička raketa ne uspeva da spreči putanju interkontinentalne balističke rakete, počinje trka sa vremenom. Kakav epilog će dobiti ova napeta priča? Odgovor zajedno možemo saznati od 24. oktobra.

Filmski maraton: Kathryn Bigelow

Point Break

Nakon što smo saznali kako glasi sinopsis novog filmskog ostvarenja, zvanično otvaram maraton u kome će dominirati stariji naslovi. Filmski maraton počinje uz pravi klasik s početka devedesetih godina 20. veka. Reč je o akcionom trileru Point Break. U bioskope je stigao 22. novembra 1991. godine. Ubrzo postaje pravi hit, te je na blagajnama zaradio preko 83 miliona dolara.

U središtu radnje nalazi se mladi (još uvek neiskusni) agent koji treba da otkrije ko stoji iza vešto osmišljenih pljački. Jedino se zna da su napadači maskirani u bivše američke predsednike i nemilosrdni, te Johnny Utah spretnim koracima prati mapu zločina. Korak po korak, Johnny počinje da sklapa slagalicu i dolazi do saznanja da iza svega (možda) stoje surferi. Njihov vođa je harizmatični Bodhi, sa kojim glavni junak ubrzo razvija prijateljstvo. Film je ispunjen napetim akcionim scenama, beskrajnim plavetnilom i vrhunskom glumačkom podelom. Po mom mišljenju, Point Break svako treba da pogleda bar jednom u životu.

Strange Days

Kao što sam istakao u početnom delu teksta, Kathryn Bigelow je neprestano žanrovski eksperimentisala i donosila  prava remek-dela. Iz njenog dosadašnjeg filmskog spektra posebno bih izdvojio cyberpunk triler Strange Days. Scenario je napisao njen bivši suprug James Cameron, a gledaoce očekuju spektakularne scene, efekti, impresivna glumačka podela – koju predvode Ralph Fiennes, Angela Bassett i Juliette Lewis. Definitivno, film koji je bio ispred svog vremena (a danas postaje aktuelan zbog napretka i zloupotrebe tehnoloških dostignuća).

Radnja prati bivšeg policijskog službenika koji, nakon što je smenjen, ilegalno prodaje sećanja drugih ljudi. S obzirom na to da nova tehnologija pruža mogućnost reprodukcije sećanja, Lenny neprestano traga za eksplicitnim sadržajem (jer upravo to mu donosi najveću zaradu). Igrom slučaja, 30. decembra biva ubijen hip-hop pevač, inače crnac, a Lenny na osnovu snimka saznaje da su zločin izvršili policajci. Sveopšta, novogodišnja, euforija širi se Los Anđelesom – dok glavni junak nesvesno upada u riskantnu igru, iza koje stoje moćnici. Da li će uspeti da se izvuče iz zlokobne zamke?

Detroit

Za sam kraj, ostavljam ostvarenje iz 2017. godine. Radi se o političkoj drami koja je zasnovana po istinitom događaju koji se odigrao 1967. godine. S obzirom na to da se Kathryn Bigelow okrenula realističnim temama, i njen stilski izražaj postaje znatno mračniji, siroviji. Ostvarenje Detroit, poput filmova The Hurt LockerZero Dark Thirty, podseća na dokumentarac – što gledaocima pruža mogućnost da potpuno jasno sagledaju date događaje i upoznaju glavne junake.

Tokom šezdesetih godina 20. veka, u Sjedinjenim Državama, neprestano su izbijali sukobi izazvani rasističkim motivima. Pobuna u Detroitu postala je simbol rasnih tenzija, a u leto 1967. godine mnogi su nastradali zbog policijske brutalnosti. Film je usmeren na događaj koji se odigrao u motelu Algiers. Dojava o pucnjavi pokreće niz uznemirujućih događaja, policijske službe ubrzo stižu do motela i svi koji su se našli u neposrednoj blizini postaju osumnjičeni. Scene su duboko uznemirujuće i film Detroit možete pogledati samo jednom u životu.

Will Poulter i Kathryn Bigelow / profimedia